Lek je u jazavčevoj masti

Slavoljub Veljković-Župaja (70) iz Bikinja kod Golupca o lekovitosti jazavčeve masti čuo je još kao dete od dede Stojimira, dugogodišnjeg lovca. I sam se bavi lovom, pa je pre 15 godina počeo da proizvodi jazavčevu mast koja, kako tvrdi, pomaže u lečenju tuberkuloze, astme, bronhitisa, kašlja, bolesti pankreasa, išijasa, reume, hemoroida, „kurjeg oka“ i rana.

– Jazavce dobijam od kolega lovaca, naročito onih iz okoline Užica, kojima, zauzvrat, spravljam mast. Od dobro ugojenog jazavca dobije se oko litar masti. Dok je još u tečnom stanju, sipam je u plastične flašice od 125 miligrama – priča Slavoljub.

On navodi da je svoj melem ranije prodavao po okolnim pijacama, ali da više nema potrebe za tim, jer mu ljudi u sve većem broju dolaze na vrata.

– Jazavci se hrane korenjem biljaka, među kojima ima i lekovitih. Tu je verovatno tajna ove masti. Ukoliko mast treba da se pije, onda se to čini ujutru, na prazan želudac – i to jedna kafena kašika pomešana sa malo čaja. Ukoliko se koristi kao melem, njome se premaže bolesno mesto i, nakon pola sata, pokrije najlon kesom. Poslednjih godina toliko je velika potražnja za ovim melemom, da ne stižem da ga napravim u dovoljnim količinama – priča Slavoljub.

OPASAN STVOR
Jazavac je štetočina koja jede kukuruz, jedan u sezoni može da uništi i do tonu, a obožava i bundeve. Za njega kažu da je „najopasniji stvor koji živi ispod zemlje“ jer jazavčev ujed otkida meso i preseca tetive, pošto mu očnjaci idu ukoso i seku kao makaze
Pripada familiji kuna, dužina mu iznosi od 90 do 110, a visina grebena oko 30 centimetara. Težina može da bude i do 25 kilograma pred zimu. Telo mu je prilagođeno za kopanje pod zemljom. Prilikom kopanja hodnika jazavac to čini prednjim šapama i baca zemlju pod sebe. Zatim zadnjim šapama odbacuje zemlju što više iza sebe, a ako je hodnik duži, onda se pomera unazad dok je ne izbaci napolje. Jazbinu čini jedan ili više hodnika koji vode od površine do odaja ili između odaja koje su susedne. Odaje su pokrivene slojem suve trave i lišća koje jazavci povremeno menjaju.

Zvala ga je i lekarka sa VMA da mu se zahvali u ime svoje majke koja je zbog bolesti kičme bila skoro nepokretna. Posle petodnevnog korišćenja melema osetila je poboljšanje.

– Dolazila je i jedna žena koja je na nogama imala dve otvorene rane. Nikako nisu mogle da zarastu. Posle pet dana nazvala me je telefonom i javila da je veća rana delimično zarasla dok je ona manja zacelila u potpunosti – priča Slavoljub.

Za njegovu mast čulo se i van granica, tako da ga svakodnevno nazivaju telefonom iz svih krajeva sveta.

– Jednom su me zvali čak iz Kalifornije i to ne naši ljudi, već pravi Amerikanci, koji su govorili engleski. Posle par dana jedna grupa došla je avionom u Beograd, a kasnije još jedna, specijalno zbog preuzimanja mog melema – kaže Slavoljub.

Jazavčevu mast ne preporučuje za lečenje raka, leukemije, bolesti nerava, srca i krvnih sudova jer nema podatke da je ona pomogla u takvim slučajevima.

3 Comments

Ostavite komentar